Balansiranje obnovljive energije, zaštite prirode i prioriteta zajednice.

Pokrenut od strane globalne organizacije The Nature Conservancy (TNC) i lokalne NVO Eco-Team, u saradnji sa Agencijom za investicije Crne Gore, u oktobru 2024. godine, projekat Montenegro Energy Growth and Acceleration (MEGA) primijenio je TNC-ov pristup pametnog planiranja lokacija kako bi razvio scenario za pozicioniranje solarnih i vjetroelektrana sa niskim nivoom konflikta na teritoriji cijele države.

Kroz upravljanje Savjetodavnog odbora, projekat je podržan od strane resornih ministarstava Vlade Crne Gore, međunarodnih finansijskih institucija i Sekretarijata Energetske zajednice, kroz razmjenu podataka, nadzor nad izradom studije, kao i verifikaciju i potvrđivanje rezultata.

Glavni rezultat studije je detaljno mapiranje potencijala za razvoj obnovljivih izvora energije širom Crne Gore, uključujući lokacije pogodne za proglašenje Područja ubrzanog razvoja obnovljivih izvora energije (RAA).

Primjena ovog pristupa u Crnoj Gori može se podijeliti u četiri koraka:

1. Identifikovanje i primjena ograničenja:
   Područja sa faktorima koji onemogućavaju razvoj vjetroelektrana ili solarnih elektrana komunalnog obima (>5 MW) eliminisana su, bilo iz ekoloških razloga (npr. nagib i konfiguracija terena) ili pravnih razloga (npr. stambene zone i zone stroge zaštite u nacionalnim parkovima).
2. Izračunavanje razvojnog potencijala:
   Procijenjeni su parametri koji utiču na izvodljivost projekata vjetra i sunca, kao što su dostupnost resursa (npr. prosječne brzine vjetra i solarna iradijacija), dostupnost infrastrukture (npr. blizina i kapacitet elektroenergetske mreže, puteva) ili blizina centara potrošnje. Ovim parametrima su, na osnovu detaljnih stručnih inputa, dodijeljene ponderisane vrijednosti u proračunima.
3. Procjena potencijala konflikta:
   Prikupljen je niz skupova podataka koji se odnose na različite kategorije konflikta, poput područja značajnih za biodiverzitet (npr. važna područja za ptice i druga ekološki značajna područja), zona sa povećanom socio-kulturnom vrijednošću (npr. sakralna arhitektura, pejzaži visoke vizuelne vrijednosti) ili prirodnih resursa (npr. vrijedne šume i poljoprivredno zemljište visoke vrijednosti).
4. Objedinjavanje podataka:
   Koraci 1–3 su vizualizovani i preklopljeni na mapama kako bi se identifikovale optimalne lokacije, dajući prioritet područjima sa niskim potencijalom konflikta i visokim razvojnim potencijalom.

Iako je proces bio zasnovan na intenzivnoj obradi podataka, ova metodologija je rezultirala detaljnim i primjenjivim mapiranjem potencijala za razvoj obnovljivih izvora energije, kao i generisanjem skupova podataka o kapacitetu mreže, brownfield lokacijama i ruralnim naseljima, koji imaju dodatnu vrijednost i van okvira projekta.