Zašto Crna Gora
Ulaganje u Crnu Goru predstavlja stratešku odluku zbog njene rastuće privrede, povoljnog poslovnog okruženja i potencijala za razvoj u različitim sektorima kao što su turizam, nekretnine i obnovljivi izvori energije. Crna Gora nudi konkurentan poreski sistem, političku stabilnost i pristup evropskom tržištu kroz status kandidata za članstvo u EU.
Pored toga prelijepi pejzaži zemlje i rastuća turistička industrija čine je atraktivnom destinacijom za investitore koji traže prilike na rastućem tržištu.
Poslovno okruženje u Crnoj Gori je povoljno sa konkurentnim poreskim stopama i podsticajima za investitore. Vlada Crne Gore je sprovela reforme kako bi poboljšala lakoću poslovanja, dodatno poboljšavajući investicionu klimu.
Investitor može lako započeti svoj posao u Crnoj Gori. Strani investitori podliježu istim uslovima kao i domaći investitori kada je u pitanje osnivanje kompanije i ulaganje. Strani investitor u Crnoj Gori može biti strano fizičko ili pravno lice.
Valuta u Crnoj Gori je euro. Poreski sistem Crne Gore postao je jedan od najkonkurentnijih u Evropi. Sa stopom poreza na dohotak fizičkih lica od 9% i 15%, kompanije koje posluju u Crnoj Gori uživaju ne samo u povoljnom poslovnom okruženju već i u niskom poreskom opterećenju, čime maksimiziraju svoj operativni profit.
Prilikom predstavljanja mogućnosti poslovanja u Crnoj Gori treba krenuti od onoga što je odmah evidentno – strateški geografski položaj Crne Gore kao mediteranske države, Crna Gora se nalazi u jugoistočnoj Evropi i graniči se sa Hrvatskom, Albanijom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. Ukupna kopnena površina Crne Gore je 13.812 km2. Takođe sastoji se od 7. 835 km puta i 250 km željezničkih pruga.
Jedan od ključnih prioriteta je zaštita prirodnih resursa i očuvanje identiteta jedinstvenog prostora. Nakon što je Crna Gora usvojila Deklaraciju o ekološkoj državi (20.08.1991. godine), postala je prva država u svijetu koja je proglašena ekološkom državom.
Glavna industrijska luka je luka Bar, a tu su i dva međunarodna aerodrome: Podgorica i Tivat.
Sektor turizma u Crnoj Gori napreduje zahvaljujući svojim zadivljujućim pejzažima, istorijskim lokalitetima i rastućoj reputaciji luksuzne turističke destinacije. Ovo predstavlja mogućnosti za ulaganje u ugostiteljstvu i razvoja nekretnina. Tržište nekretnina u Crnoj Gori je takođe u usponu, kroz ponudu za ulaganje u nekretnine kao i u ulaganje u razvojne projekte.
Štaviše Crna Gora ima neiskorišćen potencijal u oblasti obnovljivih izvora energije, sa mogućnostima za investiture u projekte zelene energije. Zemlja ulaže u razvoj infrastructure, stvarajući dalje mogućnosti u sektorima kao što su građevinarstvo i transport.
Sve u svemu ulaganje u Crnu Goru može obezbjediti prednost diversifikacije investicionog portfolija, kao i potencijal za atraktivne povrate u rastućoj ekonomiji sa nizom mogućnosti ulaganja u različitim sektorima.
Prema popisu stanovništva koje se sprovelo krajem 2023. godine u Crnoj Gori je živjelo 623.633 stanovnika. (Monstat)
Jedna od najvažnijih karakteristika crnogorskog stanovništva je raznolika etnička struktura. Glavne etničke grupe koje žive u Crnoj Gori su: Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Muslimani i Hrvati.
Neki od osnovnih podataka, uključujući tržište rada Crne Gore su predstavljeni u nastavku (na osnovu podataka Monstata u trećem kvartalu 2025 godine):
285,3
hiljade
Ukupan broj zaposlenih (Q3 2023)
31,9
hiljada
Ukupan broj nezaposlenih (Q3 2023)
317,2
hiljada
Aktivno stanovništvo (Q3 2023)
192,5
hiljada
Stanovništvo van radne snage (15-89 godina starosti)
62,2 %
Stopa aktivnosti (Q3 2025)
89,9 %
Stopa zaposlenosti (Q3 2025)
10,1 %
Stopa nezaposlenosti (Q3 2025)
Ekonomski indikatori
Ekonomski indikatori koji karakterišu današnju ekonomiju Crne Gore
7,64
milijardi EUR
BDP – 2024 (MONSTAT)
3,2%
Stopa realnog rasta BDP-a u 2024. godini (MONSTAT)
12,260
EUR
BDP po glavi stanovnika u 2024. godini (MONSTAT)
3,3%
Stopa inflacije – 2024. (MONSTAT)
21-22%
Učešće poreza na lični dohodak i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje u bruto zaradi iznosi 21% za minimalnu zaradu odnosno 22% za prosječnu zaradu (poreski klin).
21%
PDV
Zaposleni po djelatnostima – 2024. godina
Struktura stanovništva prema nivou obrazovanja i starosti – 2023. godina
U obrazovnoj strukturi obrazovanja aktivnog stanovništva najveće učešće imaju lica sa srednjom školom i to 59,7%, zatim 33,6% lica sa završenim višim ili visokim obrazovanjem i 6,7% lica sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem.
Najveće učešće u obrazovnoj strukturi stanovništva van radne snage imaju lica sa završenim srednjim obrazovanjem i to 53,2% zatim 37,3% lica sa završenom osnovnom školom ili nižom, a preostalih 9,5% su lica sa završenom osnovnom školom ili nižom.
Obrazovna struktura zaposlenih pokazuje da je 58,3% lica sa završenom srednjom školom, zatim zaposleni sa završenom višom ili visokom stručnom spremom 35,5%, a lica sa završenom osnovnom ili nižom školom 6,2%.
Obrazovna struktura nezaposlenih pokazuje da je 69,3% lica ima završenu srednju školu, zatim nezaposlena lica sa završenom višom ili visoko stručnom spremom 21,1%, a lica sa završenom osnovnom ili nižom školom 9,6%.
Zaposlena lica prema radnom statusu:
Potreban Vam je savjet? Mi nudimo profesionalnu pomoć!
Kontaktirajte nas za više informacija o našim uslugama.